Kornati

Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, godine 1980. veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom. Danas NP “Kornati” zauzima površinu od oko 220 km2 i uključuje ukupno 89 otoka, otočića i hridi s priblizno 238 km obalne crte. I pored ovog, relativno velikog broja otoka, kopneni dio parka cini tek manje od 1/4 ukupne povrsine, dok je sve ostalo morski ekosustav.

Krka

Nacionalni park Krka proglašen je 1985. god. i sedmi je nacionalni park u Hrvatskoj. Nacionalni park je prostrano, pretežito neizmijenjeno područje iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava. Namjena mu je prije svega znanstvena, kulturna, odgojno-obrazovna i rekreativna, a zbog posjetitelja postoje i turističke djelatnosti.

Paklenica

Obuhvaća područje bujičnih tokova Velike i Male Paklenice, odnosno njihove prepoznatljive kanjone okomito urezane u južne padine Velebita, te širi okolni prostor. Na relativno malom području susreće se iznimno bogatstvo geomorfoloških pojava i oblika, raznolik biljni i životinjski svijet, atraktivni krajolici i netaknuta priroda.

Plitvice

Najistaknutiji i najposjećeniji među osam nacionalnih parkova u Hrvatskoj – Plitvička jezera, je jedina prirodna, u društvu kulturnih vrijednosti, u Hrvatskoj uvrštena u Popis svjetske baštine (UNESCO) i to još 1979. godine, među prvima u svijetu. Prema IUCN-u, koji definira osam kategorija zaštite prirodnih područja, Plitvička jezera pripadaju drugoj kategoriji – nacionalni park, koja označava zaštićeno područje pod upravom, poglavito radi zaštite ekosustava i rekreacije.